Ekonomska kretanja u Q4 2011. i očekivanja za 2012. godinu

• Kriza u eurozoni i dalje potresa finansijska tržišta, a time i ekonomske izglede većine zemalja jugoistočne Evrope
• Q4 donosi jasne znake usporavanja ekonomskog oporavka u BiH što je u skladu sa našim najavama i očekivanjima
• Revizija ekonomskih prognoza za 2012. - u BiH možemo očekivati stagnaciju kao posljedicu „novog recesijskog vala“ u eurozoni i uticaja regulative EBA-e na evropski bankarski sektor
• Bh. vlasti bi se mogle ponovo naći u situaciji otvaranja pregovora o novom Stand-by aranžmanu sa MMF-om

Dužnička kriza u eurozoni nastavila je i dalje potresati finansijska tržišta u posljednjem kvartalu 2011. godine, dok su njeni razorni efekti doveli do značajnih posljedica kroz ozbiljno pogoršanje kretanja ključnih ekonomskih indikatora te prognoza za 2012. godinu u  gotovo svim zemljama Evrope, koje jasno ukazuju da većinu evropskih zemalja očekuje novi recesijski val u ovoj godini.
Pokazatelji eurozone iz decembra – PMI indikator,  koji ukazuje na buduća kretanja BDP-a, a koji je pao na nivo koji se u prethodnim godinama jasno mogao povezati sa recesijskim kretanjima u ekonomiji, zatim snažan pad industrijske proizvodnje, te dodatni pritisak kroz pad uslužnih sektora u Q4, jasno ukazuju da bi eurozona već krajem 2011. mogla ponovo zabilježiti kvartal  sa negativnim ekonomskim rastom. Očekivanja su da recesijska kretanja, izražena prije svega kroz negativan ekonomski rast u eurozoni, potraju tokom prve polovine ove godine, čime se značajno mijenja i okvir za ekonomsku prognozu većine zemalja jugoistočne Evrope (JIE) snažno oslonjenih na tržišta i izvore finansiranja iz eurozone, a time i BiH.
Dodatni pritisak na ekonomsku prognozu većine zemalja JIE, kojima je zajednička karakteristika da im je jedan od osnovnih pokretača ekonomije i izvora finansiranja ekonomskog rasta bankarski sektor, svakako će imati i nova regulativa Evropske bankarske agencije (EBA) s ciljem pooštrenja nivoa kapitaliziranosti svih evropskih banaka u 2012. godini donesena kao prevencija mogućnosti nastanka sistemskog rizika u uslovima pogoršanja dužničke krize zemalja eurozone i jačanja sigurnosti bankarskog sektora u takvim okolnostima. Čelnici EBA-e prilikom donošenja ovih mjera nisu imali u vidu i negativne efekte koje bi ovaj potez mogao imati na realnu ekonomiju u ovom vrlo osjetljivom trenutku.
U skladu sa naprijed navedenim, odjel Analiza i istraživanja Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina značajno je revidirao svoje ekonomske prognoze za 2012. godinu za Bosnu i Hercegovinu. U ovoj godini očekujemo da ekonomija BiH zabilježi stagnaciju ilustriranu kroz očekivani realni ekonomski rast od 0%, budući da nestaju svi ključni faktori koji su bili pokretač blagog oporavka ekonomije u 2010 i 2011. godini.
Naime, usljed recesije koju će zabilježiti sva ključna izvozna tržišta BiH u eurozoni (Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija) te zemljama regije (Hrvatska), doći će do snažnog pada potražnje, a time i drastičnog usporavanja rasta bh. izvoza te izvozno orijentisane industrijske proizvodnje – što su bili ključni pokretači ekonomskog oporavka u prethodne dvije godine. Pored industrije, na udaru će značajno ponovo biti i ostale cikličke djelatnosti poput građevinarstva, turizma, transporta, ali i ostale uslužne djelatnosti, kao što je finansijski sektor.  Gore navedena smanjena mogućnost zaduženja, uz smanjen priliv doznaka bh. građana iz inostranstva, te zaustavljanje oporavka na tržištu rada, dovest će do negativnog efekta na domaću potrošnju i kupovnu moć građana, a time na koncu djelovati na ukupan nivo rasta bh. ekonomije. Zbog smanjene mogućnosti domaćeg finansiranja te vrlo ograničenog, minimalnog priliva stranih direktnih investicija, pod snažnim pritiskom će biti i investicijske aktivnosti, koje će također zabilježiti negativne trendove.
Uslijed svega navedenog, bh. ekonomija ostaje bez ključnih poluga pozitivnog ekonomskog rasta, zbog čega i očekujemo stagnirajuće ekonomske trendove u ovoj godini, iako je navedena prognoza sa mogućim negativnim izgledima zbog vrlo neizvjesnog efekta koju će smanjena mogućnost finansiranja imati na bh. realnu ekonomiju, što će svakako biti u fokusu naše analize u narednim mjesecima.  
Kretanja ključnih ekonomskih indikatora u posljednjem kvartalu 2011. godine upravo su u skladu sa našim očekivanjima, te ukazuju već na prve znake usporavanja dinamike rasta realnog i finansijskog sektora u odnosu na trendove zabilježene u prvom polugodištu. Tačnije, izvoz roba i industrijska proizvodnja kao ključni pokretači oporavka u prvom polugodištu, u posljednjem kvartalu 2011. bilježe već značajno niže stope rasta, odnosno izvoz roba bilježi stopu rasta od 5,7% yoy u novembru, u poređenju sa prosječnom stopom rasta u prvom polugodištu od čak 22% yoy, dok se stopa rasta industrijske proizvodnje za cijeli period, zaključno sa novembrom, spustila na 6,1% yoy u poređenju sa 7,7% yoy zabilježenih krajem prvog polugodišta 2011. godine. Naravno, pored „statističkog baznog efekta“ na usporavanje stopa rasta, dinamika usporavanja zasigurno potvrđuje da je novi val evropske ekonomske krize dao prve efekte na bh. ekonomiju krajem četvrtog kvartala 2011. godine.
Ključni bh. izvozni sektori, poput izvoza metalnog sektora, proizvodnje mašina i uređaja te mineralnih proizvoda, ciklički su izvozni sektori, odnos direktno su zavisni od kretanja ekonomije izvoznih tržišta i upravo oni imaju značajno niže stope rasta krajem 2011. godine,  bilježeći  6,1% yoy, 4,5%, te čak negativan rast od -1,1% yoy u novembru, respektivno, što su do nekoliko puta niže stope rasta u odnosu na one zabilježene u prethodnim kvartalima. Usporavanje rasta u posljednjem kvartalu najviše je osjetno u cikličkim djelatnostima bh. ekonomije, poput građevinarstva, koje ponovo bilježi negativne trendove, zatim prerađivačke industrije i rudarstva, dok proizvodnja električne energije, gasa i vode ima manje izražen trend usporavanja rasta zbog oslonjenosti na domaće tržište.
Kreditna aktivnost u bankarskom sektoru također potvrđuje navedene trendove usporavanja ekonomske aktivnosti kroz usporavanje potražnje za kreditima i finansiranjem, budući da se stopa rasta kredita nakon dostizanja najviše stope rasta u oktobru (6,8% yoy), zaustavlja na 6,7% yoy u novembru, a stopa rasta kredita kompanijama i građanima također usporava na  8,8% yoy i 3,5% yoy respektivno.
Ono što najviše zabrinjava je i vrlo značajan negativan uticaj na trendove na tržištu rada i ponovni rast oficijelne stope nezaposlenosti na 43,3% u oktobru, čime su pozitivni efekti iz prvog polugodišta potpuno nestali, a stopa nezaposlenosti ponovno se vratila na nivoe koji su zabilježeni krajem 2010. godine. Ponovno negativno kretanje na tržištu rada zabilježeno krajem godine, zajedno sa rastućom inflacijom koja je krajem novembra iznosila 3,7% yoy, dovodi do negativnog pritiska na kupovnu moć građana i oporavak domaće potrošnje krajem 2011. godine. Svi gore navedeni ekonomski trendovi uglavnom su u skladu sa našim očekivanjima i prognozama, uslijed čega i dalje očekujemo realnu godišnju stopu ekonomskog rasta od 1,9% yoy za prethodnu godinu u BiH.  
Ono što je svakako obilježilo četvrti kvartal, te posebno posljednji mjesec 2011. godine je zaokret u raspletu 15-mjesečne političke drame u BiH oko formiranja vlasti na državnom nivou i dogovor koji je šest ključnih političkih igrača u BiH postiglo u posljednjim danima prethodne godine. Postizanjem dva od tri ključna preduslova za nastavak evropskog puta BiH – dogovorom  o raspodjeli funkcija u državnom Vijeću ministara i usvajanjem državnog budžeta za 2011. godinu te zakona o državnoj pomoći i popisu stanovništva,  bh. političari dali su određenu nadu da domaće političke okolnosti možda i neće biti dodatna otežavajuća okolnost u ekonomski vrlo izazovnoj godini koja je pred nama i pogoršavajućim ekonomskim i finansijskim uslovima koji dolaze sa evropskih tržišta. 
Budžeti koje su entitetski nivoi vlasti usvojili početkom ove godine jasno ukazuju na vrlo ozbiljne poteškoće sa kojima će se ministarstva finansija susretati u ovoj godini, zbog smanjenja prihoda uslijed pogoršanja ekonomske situacije s jedne strane, te još uvijek vrlo neefikasne strukture rashodne strane budžeta s druge strane, koja se prije svega oslanja na ogromnu budžetsku potrošnju i socijalna izdavanja, što je rezultiralo  značajnim deficitima od 348,6 miliona KM u FBiH te 229,2 miliona KM u slučaju RS-a. S obzirom na to da je prema Nacrtima budžeta entitetskih nivoa vlasti planirano finansiranje deficita putem nastavka emisije domaćih dužničkih vrijednosnih papira (prije svega obveznica, ali i trezorskih zapisa), a uzimajući u obzir vrlo ograničenu mogućnost ulaganja u ovaj vid dugoročnih instumenata u ovoj godini sa kojom će se susretati banke kao ključni investitori u ovu vrstu instrumenata, smatramo da će državni i entitetski nivoi vlasti biti dovedeni u situaciju da preispitaju mogućnost i ponovno pokrenu pregovore o novom Stand-by aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, za što smatramo da postoji velika vjerovatnoća. Ponovnim aranžmanom sa MMF-om entitetski nivoi vlasti bili bi primorani nastaviti daljnje strukturalne reforme u fiskalnoj sferi, smanjenje budžetskih izdataka i promjene u strukturi budžeta, što bi pozitivno doprinijelo  efikasnosti ekonomije i nivou ekonomskog rasta. To bi također doprinijelo i značajnoj dodatnoj mogućnosti priliva novog finansiranja od ostalih suprafinansijskih institucija, poput Svjetske banke i evropskih kreditora, a svakako bi bio pozitivan signal kako za kreditne agencije, tako i za strane investitore.
U fokusu Raiffeisen analiza u ovoj godini će ostati  koraci i aktivnosti  domaćih vlasti  po pitanju neophodnih reformi u fiskalnom sektoru, mogućnosti smanjenja i finansiranja deficita, usvajanja preostalih preduslova za sticanje kandidatskog statusa na putu ka EU, te nastavka uticaja ekonomske i finansijske krize eurozone na kretanje bh.ekonomije tokom godine.